Marko Jergović, digital & social media executive u Grizli komunikacijama, slaže se da je deepfake-tehnologija napredovala toliko da su videozapisi koji prikazuju poznate osobe postali teško prepoznatljivi u usporedbi s pravim snimkama, osobito starijim osobama koje nisu ni upoznate s postojanjem te tehnologije. Ipak, postoje načini na koje se može deepfake pa i on savjetuje da se obrati pozornost na pojedinosti kao što je neusklađenost u pokretima usana i govora, nelogični treptaji očiju, pretjerano glatka ili naborana koža te neprirodni pokreti. Također, softver za analizu videa može detektirati nepravilnosti koje ljudsko oko možda ne primjećuje.
Postupak Mete logičan je korak za koji je bilo pitanje dana kada će se dogoditi s obzirom na razvoj umjetne inteligencije. Mogućnost razgovora s AI klonovima poznatih osoba može biti korisna za obožavatelje koji žele interakciju, ali također postavlja pitanja o autentičnosti. Važno je da su sve strane upoznate sa svim aspektima chatbotova, odnosno da su poznate osobe pristale na stvaranje AI klonova i shvaćaju što to podrazumijeva, a da su korisnici dobro informirani da nije riječ o stvarnoj osobi, već o stroju koji generira odgovore na temelju različitih podataka. Trebali bismo biti svjesni razlike između stvarne interakcije s osobom i komunikacije s njezinim digitalnim avatarom, također i etičkih implikacija koje to nosi. Taj fenomen mogao bi utjecati na način na koji javnost percipira informacije, dajući veću važnost autentičnosti izvora. Važno je zadržavati i poticati kritičko razmišljanje, vrednovati sadržaj poruke i biti svjestan tko je isporučuje. Strah od umjetne inteligencije je razumljiv, ali kao i kod svake tehnologije, ključno je razumjeti i regulirati njezinu upotrebu. Umjetna inteligencija nosi potencijal za ogromne koristi društvu, ali zahtijeva odgovorno upravljanje kako bi se smanjili rizici te razvoj tehnološke pismenosti uz kritičko promišljanje – uvjeren je Jergović.
Izvor: LIDER – PR ODNOSI S JAVNOŠĆU PRILOG – tiskano izdanje 10.11.2023.