Društvene mreže i posao

S obzirom da smo uskoro u 2019. godini, malo je vjerojatno da ne koristite nijednu društvenu mrežu. Ovisno o godinama i interesima, razlikuje se broj i vrsta, ali svatko negdje iznosi informacije o sebi, pa makar to bila mišljenja pod lažnim imenom. Što se tiče posla i društvenih mreža, najčešći savjet koji možete pročitati je da poslodavci ili kolege mogu steći loše mišljenje o vama na temelju nekih fotografija ili statusa koje ste objavili, a to svakako nije poželjno, pogotovo prije razgovora za posao. No, što očekivati kada konkretno tražite posao u komunikacijskoj agenciji?

Da, kad pošaljete svoj CV, netko će sigurno pogledati što i kako komunicirate prema javnosti – ovisno o poziciji za koju se prijavljujete. Takva provjera ustvari nije negativna strana za vas, jer možete namjerno iskoristiti svoje društvene mreže za osobni brending, gdje ćete se predstaviti javnosti kao kreativna osoba, koja prati trendove, vodi argumentirane rasprave ili svojim komentarima pokazuje znanje o nekoj važnoj temi.

Kroz korištenje društvenih mreža možete ostvariti znatnu prednost u poslovima s kojima se susreću zaposlenici komunikacijskih agencija: informirati se o pojedinim područjima ili općoj kulturi i aktualnostima u najkraćem roku, vježbati korištenje različitih opcija uređivanja fotografija ili oblikovanja teksta, pratiti djelovanje osoba od interesa (političara, novinara, influencera…), kao i ostvariti korisne kontakte. Ako ne koristite aktivno baš nijednu društvenu mrežu, prilagodba poslu u komunikacijama bit će dugotrajnija i napornija za obje strane.

Ono o čemu se ne piše često je problem s kojim ćete se vjerojatno susresti kad počnete voditi društvene mreže neke tvrtke – posao nikad nije gotov. To nije samo pitanje upita korisnika na koje trebate odgovarati ili komentara koje je potrebno moderirati, već možete doći u situaciju da ćete na društvenim mrežama provoditi previše vremena u bojazni da ćete propustiti neku informaciju ili zbog konstantne potrage za novim sadržajem. Korištenje društvenih mreža itekako može prerasti u ovisnost, koliko god si govorili da je to zbog posla ili zbog gradnje vlastitog imidža u online svijetu.

Kako spriječiti negativne posljedice, a istovremeno biti u toku? Prvenstveno, provjerite statistiku i napravite rezove!

Statistike na mobilnim uređajima ili kroz neke aplikacije koje prate rad na uređajima mogu biti odlično sredstvo osvještavanja pretjerane upotrebe interneta. Naš primjer: vrijeme uporabe zaslona u proteklih tjedan dana kod content creatora je 22 sata i 37 minuta za društveno umrežavanje, 8 sati za zabavu i 3 sata za ostalo – prednjači Instagram sa 7 i pol sati. Tu, naravno, nije uračunata statistika s računala, stoga je taj broj sigurno barem dvostruko veći. Isto tako, u tom periodu zabilježeno je 401 podizanje mobitela i 1864 primljene obavijesti.

Ti brojevi bili bi puno veći da se, prema prijašnjim statistikama, nisu napravili određeni rezovi. U ovom slučaju, deaktiviran je osobni Twitter profil, koji je prednjačio u statistici upotrebe. Ovisno o vašoj poziciji, možete razmisliti o odlasku s mreža koje vam ne donose korist, a veliki su potrošači vremena. U konkretnom primjeru brisanja Twittera, informacije su još uvijek na dohvat ruke s poslovnog profila, preostaje više vremena za interakciju s istog te se minimizira vrijeme do tada potrošeno na objavu nasumičnih misli – na stranu nedostajanje jačanja ega na fejvovima.

Također, izbrišite neke od aplikacija s mobitela, ako se već ne želite posve deaktivirati. Naime, često se može dogoditi da „u odmoru“ od laptopa uzmete mobitel i iste stvari radite na manjem ekranu. LinkedIn na mobitelu stvarno nije nužan, osim ako ste poslali 50 molbi za posao, pa provjeravate odgovore gdje god se nalazite. Odredite i vrijeme offline, kad ćete maknuti sve uređaje dalje od sebe, na par sati, dan ili dok ne dovršite neki zadatak, kako ne biste dolazili u napast neprestanog dizanja ekrana. Ako vodite društvene mreže, dogovorite s kolegama vremena dežurstva, kako ne biste morali stalno provjeravati komentare i poruke.